Nazovimo vas
Anksiozni napad je stanje koje se javlja kod osoba sa anksioznim poremećajima i izaziva fizičke simptome u tijelu. Najčešći znaci uključuju ubrzano disanje, mučninu, vrtoglavicu i glavobolje. U takvim trenucima, pravilo 3-3-3 može pomoći da se tijelo smiri. Ovo pravilo podrazumijeva fokusiranje na ono što vidite, ono što čujete i ono što možete uraditi, omogućavajući da se napad stavi pod kontrolu.
Šta je anksiozni napad?
Anksiozni napad je stanje koje iznenada nastaje i izaziva snažnu zabrinutost i strah. U tom trenutku osoba može osjećati napetost, nemir i paniku. Simptomi mogu uključivati osjećaj sličan srčanom udaru, znojenje, drhtavicu i vrtoglavicu.
Ovi napadi su često izazvani stresom i mogu varirati od osobe do osobe. Za razliku od paničnog napada, koji počinje naglo i intenzivno, anksiozni napad se razvija postepeno i vremenom jača.
Simptomi anksioznog napada
Simptomi anksioznog napada mogu varirati u zavisnosti od reakcije tijela. Napad može izazvati osjećaj nemira, panike, nekontrolisanih misli, ubrzanog disanja ili mučnine.
Glavni simptomi anksioznog napada uključuju:
- Osjećaj panike, straha, tjeskobe i nelagode
- Razdražljivost ili nemir
- Nekontrolisane, opsesivne misli
- Poteškoće sa koncentracijom
Fizički znaci mogu uključivati:
- Osjećaj nemira
- Lupanje srca
- Kratkoću daha
- Napetost mišića
- Hladne ili znojne ruke
- Suha usta
- Mučninu
- Utrnulost ili trnce u rukama i nogama
- Problemi sa uspavljivanjem ili održavanjem sna
Šta uzrokuje anksiozne poremećaje?
Anksiozni poremećaji obično nastaju kao rezultat bioloških, psiholoških i okolinskih faktora. Njihovi uzroci mogu se navesti kao:
- Genetska predispozicija
- Neravnoteža neurotransmitera u mozgu kao što su serotonin, dopamin i noradrenalin
- Traumatska iskustva u djetinjstvu ili odraslom dobu
- Visok nivo stresa, radni ili akademski pritisak, finansijske poteškoće i nedostatak socijalne podrške
- Osobine ličnosti poput perfekcionizma, preosjetljivosti, niskog samopouzdanja ili jake potrebe za kontrolom
- Određena medicinska stanja, uključujući srčane bolesti, poremećaje štitne žlijezde i dijabetes
Kako mogu zaustaviti anksiozni napad?
Tokom anksioznog napada osoba može iskusiti lupanje srca, intenzivnu zabrinutost i osjećaj gubitka kontrole. Za upravljanje ovim simptomima mogu se primijeniti kratkoročne i dugoročne strategije:
- Kontrola disanja: regulišite disanje tako što ćete polako i duboko udahnuti kroz nos, zadržati dah nekoliko sekundi i izdahnuti kroz usta. Ova tehnika pomaže da se smanji lupanje srca i osjećaj panike.
- Umirivanje uma: koristite tehnike uzemljenja kako biste usmjerili fokus na sadašnji trenutak.
- Pozitivan unutrašnji govor: ohrabrite se afirmacijama.
- Vježbe opuštanja mišića: svjesno opustite napete mišiće poput ramena, vrata i ruku radi ublažavanja fizičke napetosti.
- Prepoznavanje okidača: vodite evidenciju o tome kada doživljavate anksiozne napade. Ova svjesnost pomaže boljoj pripremi za buduće epizode.
- Prilagodba životnog stila: usvojite navike poput redovnog sna, zdrave ishrane, smanjenja unosa kofeina i alkohola i vježbanja radi smanjenja učestalosti napada.
- Potražite stručnu pomoć: psihoterapija — posebno kognitivno-bihevioralna terapija — i, kada je potrebno, lijekovi propisani pod medicinskim nadzorom, mogu omogućiti dugoročnu kontrolu anksioznih poremećaja.
Kako se liječe anksiozni napadi?
Liječenje anksioznih napada obično uključuje kombinaciju terapije, lijekova i promjena životnog stila. Liječenje se prilagođava pojedincu i može varirati u zavisnosti od težine simptoma.
Tretmani uključuju:
- Kognitivno-bihevioralna terapija (KBT)
- Antidepresivi (SSRIs, SNRIs)
- Kratkoročni anksiolitici (lijekovi protiv anksioznosti), kada je potrebno
- Redovan san
- Zdrava ishrana
- Redovno vježbanje
- Tehnike upravljanja stresom (kao što su meditacija i vježbe disanja)
- Podrška porodice i socijalnog okruženja
Najčešće postavljana pitanja o anksioznim napadima
Šta je pravilo 3-3-3 za anksioznost?
Kod anksioznog napada imenujte tri stvari koje vidite oko sebe, obratite pažnju na tri zvuka koja čujete i pomjerite tri dijela tijela. Ova tehnika poznata je kao pravilo 3-3-3 i pomaže osobi da se smiri.
Koji je najbrži način za ublažavanje anksioznosti?
Vježbe dubokog disanja, fokusiranje na okolinu i korištenje smirujućeg unutrašnjeg govora mogu brzo ublažiti anksioznost tokom napada.
Kako se nositi sa anksioznim napadom?
Kada dođe do anksioznog napada, regulišite disanje i fokusirajte se na okolinu. Ohrabrite sebe i potražite podršku od osobe kojoj vjerujete.
Koja je razlika između anksioznih i paničnih napada?
Anksioznost se odlikuje dugotrajnom zabrinutošću i napetošću, dok panični napad počinje iznenada sa snažnim strahom i izraženim fizičkim simptomima.
Kako se osjeća anksiozni napad?
Anksiozni napad se manifestuje kroz lupanje srca, kratkoću daha, osjećaj gubitka kontrole, intenzivnu zabrinutost, mučninu i napetost mišića.
Koji odjel liječi anksiozne napade?
Anksiozne napade zbrinjava odjel psihijatrije, koji je odgovoran za dijagnozu i liječenje. Kada je potrebno, može se potražiti i psihološka podrška.
