Polipi materice i rizik od raka: Simptomi, dijagnoza i pristupi liječenju

Polipi materice, odnosno endometrijalni polipi, nekancerogene su tvorbe pričvršćene za unutrašnji zid materice, čija veličina može varirati od nekoliko milimetara do nekoliko centimetara. Nastaju usljed prekomjernog rasta ćelija endometrija, a najčešći simptomi uključuju neredovna, obilna ili postmenopauzalna krvarenja. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) navodi da se endometrijalni polipi smatraju među prekanceroznim lezijama endometrija, te da je posebno kod žena u postmenopauzi i kod simptomatskih slučajeva obavezna histopatološka analiza.

Šta su polipi materice i kako nastaju?

Polipi materice predstavljaju abnormalne izrasline koje nastaju na sluznici materice. Nazivaju se i endometrijalni polipi i mogu uzrokovati simptome poput neredovnog vaginalnog krvarenja. Mogu se javiti i prije i nakon menopauze. Njihova veličina može varirati od nekoliko milimetara do nekoliko centimetara, a mogu biti pojedinačni ili brojni. Velika većina polipa je benigna, međutim istraživanja pokazuju da približno 0,5–4,8% svih endometrijalnih polipa može imati maligne ili premaligne karakteristike. Tačan uzrok njihovog nastanka nije poznat, ali se smatra da povećana izloženost estrogenu predstavlja značajan faktor rizika. Pretjerana ekspresija estrogenskih receptora u endometrijalnim žlijezdama i stromalnim ćelijama pogoduje lokaliziranom rastu tkiva.

Kod nekih osoba vjerovatnoća razvoja polipa materice veća je zbog određenih faktora rizika kao što su starija životna dob, prekomjerna tjelesna težina i upotreba pojedinih lijekova.

Kada se povećava rizik od raka kod polipa materice?

Polipi materice su uglavnom benigni i ukupni rizik od razvoja raka je nizak. Međutim, rizik raste prvenstveno sa životnom dobi (posebno nakon 50. godine ili u postmenopauzi), pojavom krvarenja nakon menopauze, velikim ili ponavljajućim polipima, trajnim ili obilnim abnormalnim krvarenjem te prisustvom faktora rizika kao što su gojaznost, dijabetes, sindrom policističnih jajnika (PCOS), upotreba tamoksifena i drugi hormonski faktori. Jedini siguran način utvrđivanja prirode polipa jeste patohistološka analiza nakon uklanjanja ili uzimanja uzorka tkiva. Zbog toga svako postmenopauzalno krvarenje zahtijeva hitnu medicinsku procjenu.

Koji su simptomi polipa materice?

Najčešći simptom polipa materice je abnormalno ili neredovno krvarenje. Ostali česti simptomi uključuju:

• Neredovan menstrualni ciklus, odnosno promjene u trajanju i intenzitetu menstruacije
• Veoma obilna menstrualna krvarenja
• Krvarenje ili sukrvica između menstruacija
• Vaginalno krvarenje ili sukrvica nakon menopauze
• Krvarenje nakon seksualnog odnosa
• Neplodnost ili poteškoće sa začećem
• Nelagoda ili pritisak u karlici (rjeđe)

Kod nekih žena mogu biti prisutni samo blago krvarenje ili sukrvica, dok druge nemaju nikakve simptome. Zbog toga su redovni ginekološki pregledi od velike važnosti. Krvarenje nakon menopauze uvijek se smatra ozbiljnim upozoravajućim znakom dok se ne isključi mogućnost maligniteta.

Dijagnostički postupak

Za postavljanje dijagnoze polipa materice uzimaju se podaci o zdravstvenoj historiji pacijentice i analiziraju prisutni simptomi. Obavlja se ginekološki pregled, uključujući i Papa test, a po potrebi se traže dodatne pretrage:

• Transvaginalni ultrazvuk
• Biopsija endometrija
• Ultrazvuk male karlice
• Histeroskopija

Pristupi liječenju

Liječenje polipa materice zavisi od simptoma, životne dobi, veličine i položaja polipa te reproduktivnih planova pacijentice.

Mogućnosti liječenja mogu uključivati:

Praćenje

Mali polipi ponekad mogu spontano nestati. Ukoliko ne uzrokuju simptome i ne nose povećan rizik od raka materice, liječenje možda neće biti potrebno. U tom slučaju preporučuje se redovno praćenje eventualnih promjena.

Terapija lijekovima

Lijekovi koji pomažu u regulaciji hormonske ravnoteže mogu ublažiti simptome. Međutim, tegobe se često vraćaju nakon prekida terapije.

Hirurško liječenje

Hirurške metode mogu uključivati uklanjanje polipa, histeroskopsku polipektomiju ili postupke poput dilatacije i kiretaže (D&C).

Uklanjanje polipa maternice u većini slučajeva ublažava simptome, a polipi se rijetko ponovno pojavljuju.

Česte zablude i činjenice

„Svaki polip materice prerasta u rak.“ (Zabluda)

Većina polipa materice je benigna i ne prelazi u rak. Iako pojedini mogu sadržavati prekancerozne ili kancerogene promjene, to se dešava samo u manjem broju slučajeva. Rizik povećavaju postmenopauza, veliki polipi i određeni faktori rizika. (Činjenica)

„Polip materice nije opasan ako nema simptoma.“ (Zabluda)

Asimptomatski polipi uglavnom imaju nizak rizik i često ne zahtijevaju hitno liječenje. Ipak, nije tačno da nikada ne mogu predstavljati problem. (Činjenica)

„Polip materice može nestati bez liječenja.“ (Zabluda)

Da, mali polipi koji ne uzrokuju simptome ponekad mogu spontano nestati. Međutim, kod velikih, simptomatskih ili rizičnih polipa liječenje ne treba odgađati. (Činjenica)

„Nakon operacije polip se više nikada ne vraća.“ (Zabluda)

Iako je operacija uglavnom vrlo uspješna, polipi se mogu ponovo razviti. Rizik je veći kod osoba koje su i dalje izložene povišenom nivou estrogena. Redovne ginekološke kontrole ostaju važne. (Činjenica)

„Žene s polipom materice ne mogu zatrudnjeti.“ (Zabluda)

Iako postoji povezanost između polipa i neplodnosti, to ne znači da svaki polip uzrokuje probleme sa začećem. Pokazano je da se stope trudnoće povećavaju nakon polipektomije. (Činjenica)

Kada se javiti ljekaru, a kada hitnoj službi?

Pregled kod specijaliste ginekologije i akušerstva preporučuje se u slučaju:

• Krvarenja između menstruacija ili nakon spolnog odnosa
• Bilo kakvog vaginalnog krvarenja nakon menopauze
• Nalaza zadebljanog endometrija ili polipa na ultrazvuku
• Neobjašnjene neplodnosti ili ponavljanih spontanih pobačaja
• Vaginalnog krvarenja tokom terapije tamoksifenom

Upućivanje ginekološkom onkologu preporučuje se kada:

• Histopatološki nalaz pokaže atipičnu hiperplaziju ili malignitet
• Postoji genetski faktor rizika poput Lynch sindroma
• Nakon histeroskopske polipektomije i dalje postoji sumnja na malignitet

Hitna medicinska pomoć potrebna je u slučaju:

• Polip materice sam po sebi obično ne predstavlja hitno stanje. Međutim, iznenadno obilno vaginalno krvarenje praćeno jakim bolovima u karlici, vrtoglavicom i izraženom slabošću može ukazivati na unutrašnje krvarenje ili drugo ozbiljno oboljenje te zahtijeva hitnu medicinsku procjenu.