Vaš puls u mirovanju je broj otkucaja srca u minuti dok ste opušteni, a kod većine odraslih iznosi između 60 i 100 otkucaja u minuti (bpm). Redovna vježba izdržljivosti i joga su navike s najjasnijim dokazima da snižavaju puls, u prosjeku za nekoliko otkucaja u minuti. Smanjenje konzumacije alkohola, prestanak pušenja i upravljanje stresom također mogu pomoći, jer sve to može povećati puls. Puls u mirovanju koji je često iznad 100 bpm, ili ispod 60 bpm uz simptome, treba provjeriti kod ljekara.

Ključne poruke

  • Normalan puls u mirovanju kod većine odraslih iznosi 60-100 bpm, a veoma spremne osobe mogu imati puls ispod 60 bpm.
  • Redovna tjelesna aktivnost snižava puls u mirovanju u prosjeku za oko 3 bpm.
  • Trening izdržljivosti i joga snižavaju puls u mirovanju i kod muškaraca i kod žena.
  • Posjetite ljekara ako je vaš puls u mirovanju često ubrzan ili usporen i imate vrtoglavicu, nesvjesticu ili palpitacije.

Šta je normalan puls u mirovanju?

Normalan puls u mirovanju kod odraslih iznosi 60-100 bpm, iako neke zdrave osobe imaju vrijednosti izvan tog raspona. Šta je normalno za vas zavisi od vaše kondicije, spola i općeg zdravstvenog stanja.

  • Većina odraslih: 60-100 bpm
  • Veoma spremne osobe, poput sportista: često ispod 60 bpm, jer srce pumpa više krvi sa svakim otkucajem
  • Žene: obično nešto viši nego kod muškaraca, jer im je srce u pravilu manje

Kako izmjeriti puls u mirovanju?

Puls u mirovanju možete izmjeriti opipavanjem pulsa na zapešću ili vratu nakon što nekoliko minuta mirno sjedite.

  • Odmarajte najmanje 5 minuta prije nego što počnete.
  • Postavite dva prsta na unutrašnju stranu zapešća, ispod podnožja palca.
  • Brojite otkucaje 60 sekundi.
  • Ponovite u isto vrijeme tokom nekoliko različitih dana kako biste vidjeli svoju uobičajenu vrijednost.

Fitness narukvice i pulsmetri mogu bilježiti vaš puls, ali ne mogu dijagnosticirati srčano oboljenje.

Šta može povećati puls u mirovanju?

Mnogi svakodnevni faktori mogu kratkotrajno povećati puls u mirovanju, dok ga drugi održavaju višim duže vrijeme.

  • Stres i anksioznost
  • Alkohol, zbog kojeg srce može snažno lupati
  • Pušenje
  • Dehidracija i visoke temperature
  • Povišena tjelesna temperatura i infekcije poput gripe
  • Neki lijekovi za astmu
  • Anemija (nizak broj crvenih krvnih zrnaca) i prekomjerno aktivna štitna žlijezda

Kako prirodno sniziti puls u mirovanju?

Najefikasniji način da tokom vremena snizite puls u mirovanju je redovna aerobna vježba, uz svakodnevne navike koje smanjuju opterećenje srca. Obično je potrebno nekoliko sedmica redovnog prakticiranja da se promjene primijete.

Vježbe izdržljivosti

Vježbe izdržljivosti, poput brzog hodanja, trčanja, vožnje bicikla ili plivanja, snižavaju puls u mirovanju i kod muškaraca i kod žena, obično za oko 3-6 bpm.

Joga

Redovno prakticiranje joge može sniziti puls u mirovanju za oko 5 bpm i kod muškaraca i kod žena. Sporo disanje i opuštanje dio su većine praksi joge.

Trening snage

Trening snage sam po sebi ima mali učinak na puls u mirovanju, iako je kod žena zabilježen blagi pad. Ipak ima i druge zdravstvene koristi i može se kombinirati s aerobnom vježbom.

Ograničavanje alkohola

Alkohol može povećati puls neko vrijeme nakon konzumiranja, pa manje pijenje, ili potpuno izbjegavanje alkohola, može pomoći da se puls u mirovanju snizi.

Prestanak pušenja

Pušenje je jedan od faktora načina života koji utiču na puls. Prestanak pušenja također smanjuje rizik od bolesti srca i krvnih sudova.

Upravljanje stresom

Stres i anksioznost mogu povećati puls. Tehnike opuštanja, redovan san i vrijeme za aktivnosti u kojima uživate mogu vam pomoći da se nosite sa svakodnevnim stresom.

Održavanje hidriranosti

Dehidracija može povećati puls, zato pijte dovoljno tekućine, posebno po vrućem vremenu ili kada vježbate.

Zašto je važan niži puls u mirovanju?

Niži puls u mirovanju općenito se povezuje s boljom kondicijom srca. Osobe s višim pulsom u mirovanju imaju tendenciju većeg rizika od smrti, a svako povećanje od 10 bpm povezano je s oko 17% većim rizikom. Radi se o povezanosti, a ne o dokazanom uzroku i posljedici, a puls u mirovanju je samo jedan dio zdravlja srca.

Kada trebate posjetiti ljekara zbog pulsa?

Trebate posjetiti ljekara ako je vaš puls često izvan normalnog raspona ili se javlja uz simptome. Poremećaji srčanog ritma mogu povećati rizik od moždanog udara, pa ih je potrebno provjeriti.

  • Vaš puls u mirovanju je često iznad 100 bpm.
  • Vaš puls u mirovanju je ispod 60 bpm i osjećate umor, vrtoglavicu ili slabost.
  • Vaši otkucaji srca učestalo postaju nepravilni.
  • Imate palpitacije zajedno s vrtoglavicom ili slabošću.

Lijekovi poput beta-blokatora mogu usporiti puls, ali ih treba uzimati samo prema savjetu ljekara.

Ako je vaš puls u mirovanju često izvan normalnog raspona, ili imate palpitacije, vrtoglavicu ili nesvjesticu, preporučuje se pregled kod specijaliste kardiologije.

Medicinske Usluge Kardiologija
Stvoreno na: Kas 9, 2026
Ažurirano u: Kas 9, 2026
Urednik Semih PEKENGİN Online Physician

Kategorije

Dermatologija Endokrinologija i metaboličke bolesti Fizikalna terapija i rehabilitacija Gastroenterologija Ginekologija i akušerstvo Ginekološka onkologija Hematologija Infektivne bolesti Interne Bolesti Ishrana i ishrana Kardiologija Kardiovaskularna hirurgija Medicinska onkologija Medicinskagenetika Nefrologija Neurohirurgija Neurologija Nuklearna medicina Oftalmologija Opšta hirurgija Oralno i stomatološko zdravlje Ortopedija i traumatologija Pedijatrija Pedijatrijska alergija i imunologija Pedijatrijska hematologija i onkologija Pedijatrijska hirurgija Pedijatrijska kardiologija Pedijatrijska kardiovaskularna hirurgija Pedijatrijska Neurologija Perinatologija "Visokorizičnatrudnoća" Plastičnahirurgija Provjera Pulmologija Radijacijska onkologija Reumatologija Torakalna hirurgija Transplantacija Koštane Srži Transplantacija organa U vitro oplodnji (IVF) Uho, nos i grlo ( ORL) Urologija Usluge kućnog zdravlja (njege) Pogledaj sve

Često postavljana pitanja o pulsu u mirovanju

Puls u mirovanju od 90 bpm je unutar normalnog raspona od 60-100 bpm za odrasle. Ako je obično ovako visok, može pomoći da razmotrite stres, alkohol, pušenje, unos tekućine i nivo aktivnosti. Posjetite ljekara ako u mirovanju poraste iznad 100 bpm ili imate simptome.

Puls u mirovanju ispod 60 bpm može biti normalan, posebno kod osoba koje su veoma spremne. Zabrinjavajuć je kada se javlja uz simptome poput umora, vrtoglavice ili nesvjestice. U tom slučaju ljekar može provjeriti postoji li spor srčani ritam (bradikardija).

Snižavanje pulsa u mirovanju obično zahtijeva nekoliko sedmica redovne tjelesne aktivnosti. Koliko će se puls sniziti i koliko brzo, zavisi od vrste vježbe i koliko često trenirate. Kratkotrajno povećanje zbog stresa ili infekcije nestaje kada uzrok prođe. Ovaj tekst služi samo za opće informiranje i ne zamjenjuje dijagnozu niti liječenje. Za sve zdravstvene probleme obratite se ljekaru.